Svinje imaju njušku, malene oci i malen kovrcavi rep. Imaju izduženo tanko tijelo i kratke noge. Na svakoj nozi se nalaze cetiri prsta, s najdužim prstom koji se nalazi na sredini i koristi za hodanje.

Svinje su poznati svejedi, što znaci da se hrane i biljkama i životinjama. poznate su po tome što jedu doslovno sve ukljucujuci kukce, crve, koru drveta, lešine, izmet (takoder i vlastiti), smece i druge svinje.

U divljini one su krmne životinje, prvenstveno koje se hrane lišcem, travom, korijenjem, vocem i cvijecem. Iznimno u zatoceništvu, svinje mogu pojesti i svoju mladuncad.

Tipicna svinja ima veliku glavu s dugackom njuškom koja je ojacana posebnom košcu koja se naziva prednosna kost te s hrskavicom na vrhu. Njušku, kao najosjetljivije culo, koriste za kopanje po tlu za traženje hrane. Svinje imaju 44 zuba. Ocnjaci koji se takoder nazivaju kljove, rastu neprekidno, a oštre se trljanjem donjih i gornjih kljova.

Zbog izuzetno razvijenog osjeta mirisa svinje se koriste za traženje tartufa u vecini europskih zemalja. Svinje su pripitomljene i uzgojene kao stoka radi mesa (svinjetina) te radi kože. Svinjska bodljikava dlaka se koristi za izradu cetki. Neke vrste svinja su pripitomljene za kucne ljubimce.

Ženke svinja (krmace) ostaju skotne nakon 8-18 mjeseci starosti. Tjeraju se svakih 21 dan. Nerasti postaju spolno zreli nakon 8-10 mjeseci starosti. Leglo sadrži od 6 do 12 mladih prašcica. Svinje nemaju razvijene znojne žlijezde, pa se stoga svinje hlade koristeci vodu ili blato tijekom vrucina. Blato koriste i za zaštitu od suncevih opeklina, te od insekata i parazita.

Svinje se smatraju kao jedne od inteligentnijih životinja na svijetu u usporedbi s psima. Dokazano je da se raspoloženje svinje može odrediti prema repu. Ako je rep cvrsto namotan, svinja je sretna, a ako rep mlitavo visi, tada je svinja nesretna.